Hrvatsko etnološko društvo u suradnji s Hrvatskom sekcijom ECOVAST-a (Europskog vijeća za sela i male gradove), Društvom povjesničara umjetnosti i Društvom “Terra banalis”
organizira SERIJU STRUČNIH TRIBINA O OBNOVI I OPORAVKU POTRESOM POGOĐENOG PODRUČJA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE
Treća stručna tribina
IZAZOVI RAZVOJA RURALNIH PODRUČJA
održana je u utorak, 8. lipnja 2021. godine, u 18 h
Sudionici i teme tribine:
• Dr.sc. Biserka Bilušić Dumbović (Ministarstvo kulture i medija, Konzervatorski odjel u Rijeci): Kulturni krajolici – izazovi razvoja
• Doc.dr.sc. Goran Andlar (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost): Opservatorij krajobraza Banije/Banovine
• Izv.prof.dr.sc. Aleksandar Lukić (Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu): Stanje i razvojne perspektive ruralne Hrvatske
Moderator: Nikša Božić, Hrvatska sekcija ECOVAST-a
Snimka tribine: https://youtu.be/PnWJGa2uAkU
ZAKLJUČCI:
• Ruralni prostor nije homogena cjelina. Niti jedna prostorna razvojna politika ne može ponuditi zajedničko, optimalno rješenje koje bi istovremeno i na jednak način odgovaralo svim ruralnim područjima. Zbog toga mjere za planiranje i razvoj ruralnih područja moraju biti utemeljene na geografskim, demografskim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i okolišnim posebnostima.
• Tipologijskim istraživanjem sličnim onom u Teritorijalnoj agendi 2020 (EU), u Hrvatskoj je prepoznato šest temeljnih tipova ruralnih i urbaniziranih naselja.
• Poseban izazov predstavlja tip ruralna periferija koja obuhvaća gotovo petinu državnog teritorija, no gdje živi niti 2 % ukupnog stanovništva. Najveći udio banijskih ruralnih naselja pripada upravo tipu ruralne periferije, koji obilježava izrazita depopulacija i poodmakli proces starenja stanovništva, što utječe na brojne negativne procese: izumiranje naselja, značajan porast broja napuštenih stambenih objekata, nestanak osnovnih središnjih funkcija, neobrađivanje poljoprivrednih površina što kumulativno uvjetuje stvaranje depopulacijskog krajolika i potpuno razrjeđivanje životne supstance.
• Planske mjere i za urbana i za ruralna područja moraju proizlaziti iz integralnog, participativnog i partnerskog pristupa s ciljem ostvarivanja koherentne prostorno-funkcionalne organizacije, multisektorskog gospodarskog razvoja i odgovarajuće demografske strukture potpomognute mjerama populacijske politike.
• Prioritetni ciljevi za razvoj ruralne periferije su stabilizacija naseljenosti, definiranje i osnaživanje održivog sustava središnjih naselja s naglaskom na osiguravanje temeljnih funkcija za kvalitetu života starije populacije te sadržaja za zadržavanje mladog stanovništva, poticanje privlačenja investicija za jačanje funkcije rada, posebno temeljenih na tradicionalnim djelatnostima (šumarstvo, drvna industrija, poljoprivreda i sl.). No također važan je zaokret k umrežavanju i inovativnosti kroz razvoj poduzetništva, udruživanju kroz udruge, zadruge, klastere, proizvođačke organizacije, radi okrupnjavanja poslovanja i učinkovitijeg pristupa tržištu. Korištenjem novih tehnologija (digitalizacija, obnovljivi izvori energije) i novih pristupa mobilnosti (javni prijevoz na poziv, dijeljeni prijevoz) moguće je znatno poboljšati kvalitetu života u raštrkanoj i usitnjenjoj mreži banijskih ruralnih naselja.
• Na području Sisačko-moslavačke županije su u dosadašnjim istraživanjima prepoznata područja dobro očuvanih kulturno-povijesnih, prirodnih i krajobraznih vrijednosti koja imaju svojstva kulturne baštine u kategoriji kulturnih krajolika.
• Pojam krajolik definira se kao prostorni sustav stvoren u suživotu čovjeka i prirode, međudjelovanjem prirodnog okoliša te društvenih, gospodarskih i kulturnih snaga određene društvene zajednice. Prirodni elementi (klimatski, reljefni, geološki sastav, tla, biljni i životinjski svijet) jesu podloga, a čovjek je naseljskim tipovima i oblicima, poljodjelskim površinama, prometnicama, uporabnim prostorima i ostalim aktivnostima djelovatelj u prostoru.
• Stanje i trendovi u prostoru Sisačko-moslavačke županije se zadnjih desetljeća iskazuju u gubitku stanovnika i tradicionalnih funkcija prostora, zapuštanju poljodjelskih površina, napuštanju života u selima i zaselcima, neodržavanju kuća (posebice drvene gradnje). Devastacije i prostorne degradacije događaju se i u prirodnim sustavima u vidu prekomjernih sječa šuma, načinima regulacija vodotoka kojima se uništava biološka raznolikost, itd.
• Područja najviših kulturnih i prirodnih vrijednosti i ujedno najvećeg stupnja osjetljivosti zahtijevaju održive promjene – obazrivo unošenje novih namjena, struktura i oblika kroz odgovarajuće alate prostornog planiranja te upravljanja promjenama. Alati i mjere za očuvanje prostornog identiteta oblikuju se u okviru sustava prostornog uređenja metodama koje će poštivati postojeće i dodavati nove, a ne oduzimati naslijeđene vrijednosti. Za budući razvoj treba uspostaviti sustav planiranja, upravljanja i praćenja stanja u prostoru.
• Istraživanje krajobraza i razvoj regije temeljen na krajobrazu u središtu je djelovanja interdisciplinarne platforme Opservatorij krajobraza Banovine/Banije. Svrha platforme je diseminacija znanja, jačanje svijesti javnosti o krajobrazima te poticanje eksperimentalnih integralnih modela u krajobraznom planiranju i oblikovanju te gradnji. U tom smislu cilja se ka razotkrivanju potencijala krajobraza Banije te predlaganju razvojnih modela koji će snažno doprinijeti sveukupnoj društvenoj i ekonomskoj revitalizaciji regije.
• Inicijativa Opservatorij krajobraza Banovine/Banije okuplja interdisciplinarni tim stručnjaka i znanstvenika iz područja krajobrazne arhitekture, arhitekture i urbanizma, etnologije, umjetnosti, fotografije, novinarstva, dizajna, geodezije i geoinformacija. Rad je usmjeren ka izradi teritorijalnih analiza s uspostavom baze podataka, IT i dizajnerskih rješenja za prezentaciju, prikupljanje i razmjenu podataka, izradu atlasa krajobraza i zelene infrastrukture, izradu priručnika, strategija i smjernica te paketa projektnih prijedloga u temama zelene infrastrukture, komasacije, drvene arhitekture, upravljanja vodama, razvoja ruralnih naselja te multifunkcionalnosti poljoprivrednog zemljišta.
• S ciljem usmjerenog i učinkovitog rada stručnjaka na potresom pogođenom području nužno je raditi na stvaranju javno dostupne digitalne baze podataka koja će omogućiti razmjenu podataka i opskrbljivanje jedinica lokalne i regionalne samouprave i tijela državne uprave s podacima i analizama te olakšati pripremu i prijavu budućih projekata.
• U osmišljavanju projekata na potresom pogođenom području nužno je ciljeve i prioritete uskladiti sa ciljevima i prioritetima aktualnih europskih politika među kojima su Teritorijalna agenda 2030 (2020), Konvencija o europskim krajobrazima (2000), Izgradnja digitalne budućnosti Europe (2020), EU zeleni plan (2020), EU strategija zelene infrastrukture (2013), Deklaracija Cork 2.0 – „Bolji život u ruralnim područjima“ (2016), Nova povelja iz Leipziga (2020), Novi europski Bauhaus (2021) i dr.
Opširnije o seriji stručnih tribina
