Hrvatsko etnološko društvo u suradnji s Hrvatskom sekcijom ECOVAST-a (Europskog vijeća za sela i male gradove), Društvom povjesničara umjetnosti i Društvom “Terra banalis”
organizira SERIJU STRUČNIH TRIBINA O OBNOVI I OPORAVKU POTRESOM POGOĐENOG PODRUČJA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE
Druga stručna tribina
MALI POVIJESNI GRADOVI BANOVINE/BANIJE
održana je u četvrtak, 20. svibnja 2021. godine, u 18 h
Sudionici tribine:
• Dr. sc. Sanja Lazanin, viša znanstvena suradnica (Institut za migracije i narodnosti): Mali gradovi na potresom pogođenom području – hrvatsko vojnokrajiško nasljeđe
• Dr. sc. Vlatko Čakširan, muzejski savjetnik (Gradski muzej Sisak): Sisak – razvoj grada kroz povijest
• Nikša Božić, d.i.a. (ECOVAST): Izazovi razvoja malih gradova
Moderator: prof. dr. sc. Marko Špikić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Snimku tribine možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://youtu.be/zjeEnwWjQt8
ZAKLJUČCI:
• Mali gradovi važan su element mreže naselja, važni zbog činjenice da u njima živi znatan dio ukupne populacije nekog područja te zbog svojih funkcija. Upravo mali gradovi imaju ključnu ulogu u pružanju mreže društvenih, gospodarskih i drugih usluga za okolna ruralna područja te su važan činitelj razvojne stabilnosti i vitalnosti šireg okruženja. Mali gradovi u Hrvatskoj u pravilu su i povijesni gradovi te njihova povijesna baština čini značajan element lokalnog i nacionalnog identiteta.
• Mali povijesni gradovi – Sisak, Petrinja, Glina, Topusko, Dvor na Uni i Hrvatska Kostajnica – koji su teško stradali u potresima od kraja prosinca 2020. godine, temelj su prostornog i kulturnog identiteta Banovine/Banije i središnje Hrvatske. Oni imaju povijesnu, urbanističku, arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost, a funkcioniraju kao središta gospodarskih, servisnih, obrazovnih i kulturnih djelatnosti o kojima ovisi cijela regija.
• Mali povijesni gradovi Banovine/Banije razvili su se na važnim geostrateškim lokacijama, od koji neke imaju kontinuitet naseljavanja od prapovijesti. Gradovi Petrinja, Glina i Hrvatska Kostajnica oblikuju se kao urbane cjeline kakve danas poznajemo od druge polovine 18. i tijekom 19. stoljeća u okviru Vojne krajine u Hrvatskoj. Svoje urbane funkcije dobivaju kao sjedišta vojnokrajiških ustrojbenih jedinica (pukovnija, satnija odnosno sjedišta lokalno i regionalno važnih institucija poput škola, šumarskih uprava, kontumaca – graničnih prijelaza, mjesta održavanja sajmova i sl.). Sisak, koji ima višestoljetnu povijest urbanog razvoja i značajnu tradiciju kao važno upravno i gospodarsko središte u prostoru središnje Hrvatske, u 18. i 19. stoljeću razvija se u središte trgovine i riječnog brodarstva, a potom u 20. st. slijedi snažni razvoj u industrijsko i najveće urbano središte regije.
• U širem, nacionalnom i međunarodnom kontekstu, mali povijesni gradovi na Banovini/Baniji dio su niza sličnih malih gradova vojnokrajiške provenijencije u Hrvatskoj (poput Gospića, Otočca, Ogulina, Senja, Karlovca, Ivanić-Grada, dijelom i Koprivnice, Bjelovara, Nove Gradiške, Vinkovaca, Slavonskog Broda i dr.), ali i u drugim državama na čijem je teritoriju postojala vojnokrajiška organizacija pod izravnom upravom habsburških vojnih vlasti. Ti gradovi nastaju kao vojno-upravna (neki s tvrđavama, neki bez njih), trgovačka i obrtnička središta s funkcijama centralnih naselja u ruralnom okruženju na rubovima Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu. U području u kojemu su prevladavali vojni način života i poljoprivreda i čija je osnovna svrha bila davati vojnike sposobne za habsburške ratove po Europi slijedeći načelo samoodrživosti, ti mali gradovi sa statusom slobodnih vojnih komuniteta ili kao stožerna mjesta, bili su jezgra gospodarskog, društvenog, obrazovnog i kulturnog života Vojne krajine, ma koliko skromnih razmjera bile njihove urbane funkcije. U tom kontekstu bilo bi važno u slučaju Petrinje, Gline i Hrvatske Kostajnice vrednovati njihove urbane karakteristike uzimajući u obzir povijesne posebnosti njihova razvoja i uvjetovanost njihovih urbanih funkcija vojnokrajiškim uređenjem specifičnim i u europskim razmjerima.
• Gradovi na Banovini/Baniji primjer su naselja čiji je razvoj, osobito od druge polovine 18. st., usmjeravala centralizirana i na apsolutistički način upravljana habsburška država u skladu s prevladavajućim idejama o upravljanju državom i ekonomskim teorijama tog razdoblja. U to vrijeme udareni su temelji nekim institucijama i gradskim funkcijama (vidljivo u školstvu, organizaciji zdravstvene skrbi, kulturi, poticanju obrta u tim gradovima i dr.) te su podignute reprezentativne profane i sakralne građevine, od kojih znatan dio ti gradovi baštine i danas. Način na koji su habsburške vojne vlasti poticale razvoj određenih djelatnosti u malim krajiškim gradovima i privlačile doseljenike u njih – davanjem različitih pogodnosti, prije svega kvalitetnim obrtnicima, ali i trgovcima i nekim drugim profesijama, kako bi se pokrenulo gospodarstvo na tom području – može poslužiti kao primjer i današnjim državnim i lokalnim vlastima u odnosu prema malim povijesnim gradovima na Banovini/Baniji, uvažavajući suvremeni demokratski kontekst te gospodarske potrebe i trendove.
• Izazovi razvoja malih gradova aktualna su tema u Europi i u stabilnim vremenima bez nepogoda kao što je potres. Zajednički izazovi malih gradova u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, uključuju nedostatak administrativnih kapaciteta kao i nedostatak mogućnosti za laku prilagodbu složenim zahtjevima suvremenog razvoja. To dovodi do smanjenja gospodarskih aktivnosti i uslužnih funkcija, demografskih problema kao i sveopćeg gospodarskog, društvenog i fizičkog opadanja. Ovo se odražava i na vitalnost šireg ruralnog prostora.
• Obnova malih gradova vrlo je aktualna i specifična tema u Europi, koja traži inovativne pristupe. Za male gradove traže se novi modeli urbane obnove koji moraju postići ravnotežu između očuvanja povijesne baštine i održivog socioekonomskog razvoja kako bi se ojačala njihova atraktivnost i konkurentnost, uz očuvanje autentičnosti krhkih lokalnih sredina.
• Pri osmišljavanju oporavka potresom pogođenog područja posebnu pažnju treba posvetiti obnovi gradskih naselja – Siska, Petrinje, Gline, Topuskog, Dvora na Uni i Hrvatske Kostajnice – koja moraju postati nositelji održivog razvoja i preobrazbe cijelog područja. Pri tom gradovi kao povijesna naselja trebaju zadržati svoj povijesni i lokalni identitet ali i stvoriti mogućnosti za kreiranje novih vrijednosti.
• Bogata kulturna i povijesna baština ovih gradova predstavlja resurs za njihov daljnji razvoj koji treba biti sastavni dio kvalitetno vođene obnove. Nužnim se pokazuje revalorizacija arhitektonskog i urbanog nasljeđa i obnova oštećenih građevina, zbog očuvanja prepoznatljivog urbanog ambijenta i vizualnog identiteta.
Opširnije o seriji stručnih tribina
