Međunarodni znanstveno-stručni skup
MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA
Nastavljamo s objavljivanjem sažetaka izlaganja konferencije u Ivanić-Gradu (koja se održava 11. studenoga 2011.). U trećoj grupi objavljujemo pet sažetaka trećeg dijela konferencije pod nazivom “Potencijali za razvoj povijesnih cjelina”.
Treća grupa: POTENCIJALI ZA RAZVOJ POVIJESNIH CJELINA
Dunja Šarić:
Baštinjene vrijednosti tradicijske kulture kumrovečkog kraja – doprinos Muzeja „Staro selo“
Blizina Klanjca nekada trgovišta, zatim upravnog i obrtničkog središta u mnogome je uvjetovala gospodarski, kulturni i socijalni razvoj naselja Kumrovec.
Intencija obnove stare jezgre naselja Kumrovec potkraj sedamdesetih godina 20. stoljeća, danas Muzeja “Staro selo” Kumrovec, akcentirana je očuvanjem, zaštitom i muzejskom prezentacijom materijalne i nematerijalne kulturne baštine Hrvatskoga zagorja, posebice Sutlanskog kraja. Valjalo je postići izvornu, originalnu strukturu ruralnog naselja s prijelaza 19. u 20. stoljeće te zadovoljiti niz relevantnih kriterija koji će Muzeju dati prepoznatljivost, osobitost, kulturnu i prirodnu vrednotu. Zahtjevnim studijama, projektima, programima i muzeološkim scenarijima, pomno je razrađen model očuvanja tradicijske kulturne i prirodne baštine.
Posebnosti koje Muzeju daju specifičnu komponentu očituju se obnovom objekata in situ, etnografskim i povijesnim tematskim postavima stalnog karaktera, intervencijom modernih stambenih prizemnica arhitektonski prilagođenih zagorskom podneblju u prostor Muzeja, bez narušavanja izvornosti sačuvanog ruralnog ambijentalnog prostora kao i neograđenom muzejskom cjelinom. Promišljanjem muzejske koncepcije definiran je jedinstveni muzej na otvorenome in situ sa četrdesetak obnovljenih objekata tradicijskog graditeljskog naslijeđa, razrađenim demonstracijama i prezentacijama starih obrtničkih i rukotvorih vještina i edukativno pedagoškim tematskim radionicama.
Kompatibilnost kulturne, konzervatorsko-arhitektonske i hortikulturne djelatnosti, te turističke i komercijalne ponude Muzeja, opravdana je uspješnom suradnjom s državnim, županijskim i lokalnim upravama i domicilnim stanovništvom.
Nakon šezdeset godina nadogradnje i transformacija, Muzej “Staro selo” izrastao je u profilirani muzej na otvorenome s naglašenom kulturološkom komponentom etno muzeja na otvorenome, u kojemu su stvorene sve predispozicije za nesmetani stručni i znanstveni rad.
Mr.sc. Dunja Šarić, prof. etnologije, muzejska je savjetnica u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec.
Jelena Kljaić Šebrek:
Petrova gora u novom ruhu – primjer modela obnove kulturne baštine
Petrova gora važan je čuvar hrvatske povijesti i mogući kulturno-povijesni centar u budućnosti. U svojoj bližoj okolini povezuje nekoliko manjih mjesta kao što su Gvozd, Topusko, Vojnić i Krnjak koji su udruženi u zajedničkom djelovanju Lokalne akcijeske grupe Petrova gora kao nositelj aktivnosti obnove sa ciljem kulturnog, socijalnog i gospodarskog osnaživanja cijelog područja. Svrha ovog rada je opisati model obnove kulturne baštine na području Petrove gore te razvoja kulturnog turizma koristeći metode individualnog pristupa, analize i generalizacije. U fokusu obnove kulturne baštine su kulturno-povijesno nasljeđe hrvatskog kralja Petra Svačića i oživljavanje kulturne baštine drugog svjetskog rata: Memorijalnog spomenika Petrova gora, Partizanske bolnice kao i zgrade ZAVNOH-a u Topuskom. Obnova je planirana kroz partnerstvo općina i gradova, lokalnih udruga, poduzetnika kao i aktivnog sudjelovanja građana. Cijeli projekt dijelom bi bio financiran sredstvima projekata Europske Unije koristeći Leader pristup. Razvoj Petrove gore planiran je u dvije faze: obnova kulturnih spomenika i osnivanje eko gospodarstva te osnivanje Multikulturalnog edukativnog centra. Planirani model obnove rezultirao bi razvojem novih prepoznatljivih turističkih proizvoda te gosposarskom, socijalnom i kulturnom oživljavanju prostora Petrove gore koji će sigurno povećati kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Jelena Kljaić Šebrek diplomirala je na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. Zaposlena u Ženskoj grupi Karlovac i uključena u rad LAG-a Petrova gora.
Maja Bilušić, Damir Krajnik:
Utvrde grada Visa – potencijal za razvitak
Arhitektura utvrda i ostalih napuštenih vojnih građevina prepoznatljiva su obilježja grada Visa. Zbog svoje vojne funkcije istoimeni je otok tijekom druge pol 20. stoljeća bio u svojevrsnoj izolaciji, sa skromno razvijenim turističkim, poljoprivrednim i ostalim gospodarskim sadržajima. Vis je prepoznat kao naš najutvrđeniji otok, a njegov karakter strateški važnog otoka osim brojnosti utvrda određuju i njegova geomorfološka obilježja te lokacija na plovnim putovima Jadrana, za čiju su se prevlast tijekom duge povijesti borile razne vojske. Najstarije viške utvrde pripadaju razdoblju venecijansko – turskih sukoba iz 16. stoljeća, početkom 19. stoljeća engleska mornarica na ulazu u viški zaljev gradi sustav nekoliko tvrđava i kula, dok se uspostavom prevlasti Austrije u tadašnjem naselju gradi tada najmonumentalnija utvrda Batarija u kojoj je danas smješten muzej. U razdoblju druge pol. 20.st. kada Vis postaje sjedištem Jugoslavenske armije izgrađeno je nekoliko kasarni i ostalih vojnih građevina, niz podzemnih i nadzemnih skloništa, skladišta i bitnica.
U radu se istražuju mogućnosti korištenja napuštenih i neiskorištenih fortifikacijskih građevina grada Visa za razvoj novih funkcija. Provedena SWOT analiza različitih gradskih područja rezultirala je kartogramom potencijala za programiranje budućeg razvoja. Radom se predlaže povezivanje različitih sadržaja u zajednički sustav korištenja u koji se mogu uključiti i tvrđave 19. stoljeća i vojna arhitektura druge polovice 20. stoljeća. Težište koncepta nije na pojedinačnoj građevini već na umrežavanju i povezivanju sadržaja i različitih ambijenata oko pojedinih tvrđava, recikliranjem i ponovnim korištenjem napuštene arhitekture tvrđava, ali i pripadajućeg krajolika. Cilj je istraživanja obnova i konverzija tvrđava i njihovih vanjskih prostora u sadržaje javne namjene dostupne stanovnicima grada i posjetiteljima te njihovo cjelogodišnje korištenje. Arhitekturu tvrđava i vojnih građevina iz raznih razdoblja treba shvatiti kao veliki kulturno povijesni i graditeljski potencijal koji zahtijeva novi pristup razvoju, za koji je potrebno aktivnije uključivanje gradske uprave, odnosno vlasnika. Prikazani projektni prijedlog obnove i revitalizacije zapadnog polutoka viške luke ukazuje na značajni potencijal povijesne fortifikacijske arhitekture za razvoj povijesne sredine, a koji je potrebno prepoznati i u slučaju Ivanić-Grada, čiji je povijesni razvoj vezan uz postojanje bastionske utvrde.
Maja Bilušić, mag.ing.arh. diplomirala je 2011.godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Urbanističko-arhitektonsko rješenje poluotoka Fortica u gradu Visu.
Dr. sc. Damir Krajnik, dipl.ing.arh., docent je na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Elena Rudan, Silvana Peršić:
Razvoj turizma malog povijesnog grada – primjer Mošćenice
U Općini Mošćenička Draga u čijem se sastavu nalazi i srednjovjekovni gradić Mošćenice, turizam se počeo razvijati početkom 20. stoljeća kada su aristokratske obitelji izgradile prve vile u središnjem mjestu Općine – Mošćeničkoj Dragi. Srednjovjekovni gradić Mošćenice, koji je oduvijek bio interesantan turistički resurs, nije se aktivnije uključivao u turističku ponudu destinacije. Razlog tome sigurno leži u činjenici da su turisti prvenstveno bili privučeni u Mošćeničku Dragu njenim morem, suncem i prekrasnom šljunčanom plažom, dok su stari povijesni gradić Mošćenice na brdu udaljenom 3 km od mora posjećivali samo slučajni prolaznici. Prve turističke pomake Mošćenice doživljavaju otvaranjem Muzejske zbirke na samom ulazu u grad 1984. godine. U sklopu zbirke omogućuje se i posjet tošu, tj. kamenom mlinu za masline. U tome razdoblju počinju se nuditi i prve sobe u privatnim kućama čime se začinju smještajni kapaciteti Mošćenica. Posljednjih dvadesetak godina započelo je intenzivnije uključivanje ovoga povijesnoga grada u turističku ponudu destinacije.
Mošćenice sa svojom bogatom povijesno-kulturnom baštinom mogu kroz formiranje kulturno-turističkog proizvoda na temeljima održivog razvoja postati nositelj razvoja kulturnog i kreativnog turizma destinacije.
Različitim kulturnim i tradicijskim događanjima kao što su Mufić, Mošćenički pinel, Kandalora, Picanje jaj’, koncerti, predstave ili predavanja nastoji se obogatiti kulturna ponuda destinacije te zadovoljiti kulturne potrebe lokalnog stanovništva i turista. Mošćenice će kroz projekt Mošćenice – živi povijesni grad, u kojemu su obrađeni značajni punktovi povijesnog i kulturnog značenja, dobiti novu vrijednost čime će se omogućiti njihov dugoročni kvalitetni razvoj. Katedra Čakavskog sabora općine Mošćenička Draga nositelj je projekta od 2004. godine. Mošćenice bi sa ostalim malim povijesnim gradovima Liburnije (Veprinac, Kastav, Lovran itd.) trebale stvoriti partnerstvo u cilju stvaranja imidža i zajedničkog marketinškog djelovanja na turističkom tržištu. U radu se prikazuje razvoj turizma Mošćenica kao povijesnog grada te se SWOT analizom navode prednosti, nedostatci, prilike i prijetnje u razvoju turizma.
Razvoj turizma ne smije narušiti sklad socioekonomskih uvjeta života u malim gradićima te se mora očuvati kulturni identitet grada. U sagledavanju razvoja turizma te donošenju odluka moraju se integrirati svi zainteresirani subjekti iz okruženja kao što su lokalno stanovništvo, jedinica lokalne uprave, turistička zajednica, poslovni subjekti, ali i znanstvene i stručne institucije različitih profila.
Mr.sc. Elena Rudan, dipl.oecc. trenutno priprema doktosku disertaciju na izvandoktorskom studiju Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija. Dopredsjednica je Katedre čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga
Silvana Peršić, dipl.oecc. članica je Katedre čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga.
Sažetci prve grupe izlaganja | Sažetci druge grupe izlaganja
Organizatori:
Hrvatska sekcija ECOVAST-a i udruga Prijatelji baštine – Amici hereditatis, Ivanić-Grad
Pokrovitelji skupa su:
Grad Ivanić-Grad
Ministarstvo kulture RH
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH
Održavanje skupa pomažu:
Grad Ivanić-Grad
Ministarstvo kulture
Turistička zajednica Grada Ivanić-Grada
Pučko otvoreno učilište Ivanić-Grad
Sponzori skupa:
Donatori skupa:
BINĐO d.o.o., CVIPEK d.o.o., ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o., IVANIĆPLAST d.o.o., IVA-Z d.o.o., KONAT d.o.o., LUKAČ d.o.o., MATO-el-d d.o.o., MI-MARIS d.o.o., SLIŠAK d.o.o.