Jasenka Kranjčević: ZANEMARENA BAŠTINA – PROSTORNE STRUKTURE SELA U HRVATSKOJ
Izdavači: Srednja Europa, Hrvatska zaklada za znanost
Grafički urednik: Krešimir Krnic
ISBN: 978-953-7963-69-9
Dr.sc. Jasenka Kranjčević članica je Hrvatske sekcije ECOVAST-a od samih početaka djelovanja udruge. Jedna je od rijetkih arhitektica koja se već godinama sustavno bavi istraživanjem ruralnih prostora i ruralne baštine. Nedavno je iz tiska izašla knjiga Zanemarena baština – Prostorne strukture sela u Hrvatskoj koja je uglavnom temeljena na istraživanju za doktorsku disertaciju koju je autorica obranila 2005. godine.
Cilj knjige Zanemarena baština – Prostorne strukture sela u Hrvatskoj je kroz prezentaciju prostorne strukture sela kao baštine doprinijeti novom i potpunijem shvaćanju kulturne baštine i njenoj cjelovitijoj analizi. Naime, prilikom analize kulturne baštine sela uglavnom se ostaje na davno utvrđenim i prepoznatljivim vrijednostima etnološke ili umjetničke baštine (nošnje, običaji, pjesme i plesovi), a potpuno se zanemaruje prostorna struktura sela, iako ona, između ostalog, pridonosi prostornoj raznolikosti, prepoznatljivosti i identitetu.
Prostorne strukture sela mijenjale su se kroz povijest, a ovisile su o političkim, ekonomskim, društvenim, kulturnim i prirodno-geografskim uvjetima. Obično se pretpostavlja da su sela nastajala spontano i da im je prostorna struktura ovisila samo o prirodnim prostornim predispozicijama, kojima se ljudsko naselje jednostavno prilagodilo. Gotovo je nepoznato, barem široj javnosti, kako su sela barem jednako često nastajala svjesnom namjerom naseljavanja, koju je pratilo planiranje i (pravilno) prostorno strukturiranje. Ova knjiga donosi sustavnu analizu primjera planiranih sela u Hrvatskoj i upozorava upravo na takve seoske prostorne strukture.
Nije neobično da je plansko osmišljavanje prostorne strukture sela često nastajalo izvan samih sela, u gradovima ili u vojnim zapovjedništvima. U knjizi se autorica pita koliko je u Hrvatskoj stvarno prisutna planski osmišljena prostorna struktura sela i jesmo li dovoljno svjesni koliko je ona važna kao prostorni identitet i baština.
U knjizi je prepoznato gotovo 230 sela čija je prostorna struktura planski osmišljavana i/ili mijenjana. Vrijeme koje se u knjizi istražuje bilo je vrijeme bez interneta, društvenih mreža pa čak i električne rasvjete, a planeri su svoje projekte bazirali na praktičnim znanjima i iskustvima. Za neke od tih „kreatora“ znamo, dok su drugi ostali nepoznati, ali svi su oni svojim projektima doprinijeli osmišljavanju prepoznatljivih prostornih struktura sela u Hrvatskoj.
Kako bi se mogle sagledati promjene u pristupu planiranja prostornih struktura sela, knjiga je podijeljena na osam poglavlja. Strukturirana je kronološki po vremenskim razdobljima: od sredine 18. do sredine 19. stoljeća; od sredine 19. stoljeća do Prvoga svjetskog rata; razdoblje između dva svjetska rata; za vrijeme Drugoga svjetskog rata; neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Za svako od ovih razdoblja donesen je sažeti prikaz glavnih karakteristika te nekoliko izabranih reprezentativnih primjera planiranih prostornih struktura sela.
Knjiga ima 202 stranice, bogato je ilustrirana i vrijedan je doprinos revalorizaciji naslijeđa ruralnih prostora Hrvatske. Objavljivanje knjige financijski su pomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH i Hrvatska komora arhitekata. Rad je dio znanstvenog projekta Urbanizam nasljeđa – Heritage Urbanism (HERU) – Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnog nasljeđa, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HERU-2032), a provodi Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
PROMOCIJA
Knjiga “Zanemarena baština – prostorne strukture sela u Hrvatskoj” posebno će se prezentiratI na Interliberu u petak, 16. studenoga 2018. u vremenu od 17 do 18 sati u Paviljonu 5, štand izdavača Srednja Europa.