Okrugli stol Očuvanje i održivi razvoj krajolika održan je 3. studenoga 2015. godine u Muzeju Mimara. Istom prigodom predstavljena je knjiga Krajolik kao kulturno nasljeđe – metode prepoznavanja, vrjednovanja i zaštite kulturnih krajolika Hrvatske dr. Biserke Dumbović Bilušić, potpredsjednice Hrvatske sekcije ECOVAST-a. Skup je otvorio ministar kulture Berislav Šipuš, a knjigu su predstavili i akademik Mladen Obad Šćitaroci, dr. Vladimir Kušan te autorica.
Krajolici su važan element prostornog identiteta Hrvatske, a očuvanje krajolika nije samo predmet zaštite konzervatorske službe, već i drugih disciplina poput prostornog planiranja, zaštite prirode, turizma i ostalih. Krajolici mogu biti element društvenog i gospodarskog razvoja te ih stoga ne treba shvatiti kao ograničenje u razvoju, već kao važan potencijal za društveni, kulturni i gospodarski razvoj, posebice u domeni turizma, gdje su i prepoznati od strane mnogobrojnih turista. U Hrvatskoj značajke i vrijednosti krajolika još uvijek nisu dovoljno prepoznate i vrednovane, jer je u Registar kulturnih dobara RH upisano tek desetak krajolika dok postoje još mnogobrojni koji nisu ni evidentirani niti zaštićeni. Ministar Šipuš je istaknuo da su krajolici najsloženija vrsta baštine stoga će knjiga Biserke Dumbović Bilušić uvelike doprinijeti povećanju znanja o vrijednostima krajolika, uspostavljanju metodologije prepoznavanja, tipološkog razvrstavanja i vrednovanja krajolika i dati temeljne pretpostavke za primjerenu zaštitu kulturnih krajolika.
Knjigu Biserke Dumbović Bilušić Krajolik kao kulturno nasljeđe – metode prepoznavanja, vrjednovanja i zaštite kulturnih krajolika Hrvatske akademik Mladen Obad Šćitaroci predstavio je kao iznimno značajan znanstveni rad koji dugogodišnja praktična istraživanja autorice objedinjuje s teoretskim istraživanjem, te je autorica u sedam opsežnih poglavlja dala prijedlog metodskog okvira i modela dokumentiranja te vrednovanja kulturnog krajolika. Polazeći od detaljne analize postojećeg stanja, dr. Biserka Dumbović Bilušić u knjizi daje teoretsko određenje pojmova krajolik i kulturni krajolik, analizira pravnu zaštitu krajolika u Hrvatskoj u usporedbi sa zakonodavnim i normativnim okvirima europskih zemalja, predlaže metodologiju tipološkog razvrstavanja i karakterizacije krajolika, analizira fenomen krajolika kao vrste kulturnog nasljeđa predlažući kriterije određenja, tipologizaciju te metode prepoznavanja i dokumentiranja, zatim predlaže kriterije vrednovanja kulturnog krajolika, sustave i metode zaštite kao i mogućnosti unapređenja provedbe predloženih metoda zaštite u praktičnoj primjeni. „Knjiga dr. Biserke Dumbović Bilušić imat će veliku praktičnu primjenu u znanosti, konzervatorskoj struci, strukama vezanim uz zaštitu kulturnih dobara, ali i u urbanizmu, prostornom planiranju, pejzažnoj arhitekturi“ – zaključio je akademik Mladen Obad Šćitarioci.
Dr. Vladimir Kušan naglasio je značaj rada dr. Dumbović Bilušić na području primjene Geografsko informacijskog sustava (GIS) jer primjenom inovativne metode ova knjiga daje alat urbanistima i ostalim akterima razvoja kako bi očuvanjem kulturnog identiteta ostvarili dalji održivi razvoj krajolika.
Autorica dr. Biserka Dumbović Bilušić posebno je zahvalila svima koji su pomogli da knjiga bude objavljena napomenuvši kako se tema krajolika tiče svih nas te se njome trebamo baviti i to ne samo zbog toga što je Hrvatska, potpisavši Europsku konvenciju o krajoliku 2000. godine preuzela obavezu brige o krajoliku, već i stoga što je krajolik prostor koji čini nacionalni identitet, budući da je svaka vrsta graditeljske baštine neraskidivo povezana s krajolikom u kojoj je nastala.
Nakon predstavljanja knjige započeo je skup Očuvanje i održivi razvoj kulturnih krajolika Hrvatske, u organizaciji Uprave za zaštitu kulturne baštine i Muzeja Mimara, na početku kojeg se prisutnima prigodnim riječima obratila pomoćnica ministra kulture Sanja Šaban. Skupom Očuvanje i održivi razvoj kulturnih krajolika Hrvatske završili su Dani europske baštine 2015, tematski posvećeni industrijskoj i tehničkoj baštini. U uvodnim obraćanju pomoćnica ministra kulture Sanja Šaban izrazila je zadovoljstvo što je Upravi za zaštitu kulturne baštine uspjelo realizirati ovako veliku i značajnu knjigu dr. Biserke Dumbović Bilušić te podsjetila kako je briga o kulturnim krajolicima u nadležnosti Ministarstva kulture. Ratifikacija Konvencije o krajolicima 2001. godine značajna je i zbog toga što smo u globalizacijskim trendovima izloženi velikim pritiscima na prostor, a obaveza identifikacije, popisivanja i zaštite krajolika omogućuje primjerenu brigu o krajolicima. U Hrvatskoj je ona započela na području Žumberka i Samoborskog gorja, a danas su zaštićeni Marjan i otočje Brijuni dok je Hrvatska nedavno dobila iznimno priznanje za djelovanje na području Pustinje Blaca koje je istaknuto kao primjer dobre prakse i primjer ostalim zemljama.
Skup Očuvanje i održivi razvoj kulturnih krajolika Hrvatske započeo je dr. sc. Radoslav Bužančić iz Konzervatorskog odjela u Splitu izlaganjem na temu Kontemplativni krajolik otoka Brača. U prvoj sesiji izlaganja su održali dr. sc. Tanja Lolić s temom Povijesni ruralni krajolik Žumberak-Samoborsko gorje-Plešivičko prigorje, zatim Nevenka Šuran Marinčić, dipl. ing. arh. s temom Namjerno oblikovan krajolik Brijunskog otočja, mr. sc. Anuška Deranja-Crnokić izlagala je na temu Krajolik Konavala – vrijednosti i izazovi, a mr. sc. Marina Oreb govorila o Slici grada – povijesnom krajoliku Dubrovnika. U drugom dijelu skupa izlaganja su održali: Ingrid Gojević, dipl. ing. arh. koja je govorila o Krajoliku u dokumentima prostornog uređenja – krajobrazna osnova, Mirna Bojić, dipl. ing. agr. s temom Krajobraz u sustavu zaštite prirode te dr. sc. Goran Andlar koji je govorio o Kulturnom krajobrazu Primorske Hrvatske.
Skup je završio panel raspravom u kojoj je istaknuto da je potrebno uskladiti terminologiju te dopuniti Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakon o prostornom planiranju, izraditi podzakonske dokumente kao i kriterije vrednovanja krajolika. Krajolicima treba pristupati interdisciplinarno, s naglaskom na njihove specifičnosti, bilo da su pretežito prirodne ili antropogene. Prostorno planiranje je integrativni alat koji treba omogućiti očuvanje i razvoj krajolika. Najavljena izrada Krajobrazne osnove Hrvatske trebala bi pridonijeti boljem sagledavanju krajolika u prostorno planskoj dokumentaciji.