U Ludbregu je 26. ožujka 2013. održana nacionalna konferencija “Što ruralni prostori Hrvatske mogu očekivati u programskom razdoblju 2014.-2020.”. Konferenciju su organizirali ODRAZ – Održivi razvoj zajednice i Hrvatska mreža za ruralni razvoj – HMRR u suradnji s Lokalnom akcijskom grupom (LAG) Izvor. Na konferenciji je sudjelovalo oko 50 sudionika, predstavnika udruga civilnog društva što se bave ruralnim razvojem, ministarstava i vladinih tijela, jedinica lokalne samouprave te lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova). Iz Hrvatske sekcije ECOVAST-a na konferenciji su sudjelovali Ives Vodanović, Aleksandar Lukić i Nikša Božić.
Konferencija je organizirana u sklopu projekta „Zajedno za održivi razvoj zajednice“ što je financiran iz programa IPA 2008 (komponenta I). Projekt je predstavila Lidija Pavić-Rogošić iz udruge ODRAZ, jednog od partnera projekta. Cilj projekta bio je osnažiti utjecaj civilnog sektora na planiranje, provedbu i praćenje politika održivog razvoja ruralnih područja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. U sklopu projekta pripremljen je Izvještaj iz sjene o provedbi IPARD-a, izdan je priručnik „Kako do boljih javnih politika“, sudionici projekta postali su članovi Odbora za praćenje IPARD-a te sudionici radne grupe za izradu Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Rad na izvještaju iz sjene o provedbi programa IPARD predstavila je Višnja Jelić Mück, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj (HMRR). Glavni cilj programa IPARD bio je pružiti potporu Hrvatskoj u području ruralnog razvoja, prvenstveno kroz tehničku i financijsku pomoć u procesu harmonizacije sa standardima EU. U razdoblju 2010.-2012. ugovoren je 251 projekt a ukupni iznos potpora iznosio je 562 milijuna kuna. Izvještaj iz sjene pripremljen je sa ciljem analize provedbe programa kako bi se predložila poboljšanja za program ruralnog razvoja u programskom razdoblju 2014.-2020. Upozoreno je kako se o IPARD-u relativno malo zna, kako ne postoji adekvatna koordinacija nadležnih tijela i službi te kako program nije prilagođen specifičnim razlikama pojedinih hrvatskih regija. Iz odgovora ispitanika (koji su „učili kroz provedbu“) iskristalizirao se cijeli niz problema koje je moguće poboljšati u predstojećem razdoblju.
Ivan Ciprijan iz Ministarstva poljoprivrede ukratko je predstavio glavne značajke Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. kojeg će Hrvatska moći koristiti kao punopravna članica EU što će, osim veće količine odobrenih sredstava donijeti i cijeli niz praktičnih olakšanja u provedbi programa, u odnosu na postojeće predpristupne fondove. Program ruralnog razvoja 2014.-2020. imati će 21. mjeru, a od 66 podmjera njih 22 biti će usmjerene na poljoprivredu i okoliš. Poseban dio izlaganja bio je posvećen mogućnostima financiranja LAG-ova po LEADER i CLLD mjerama.
Petri Rinne u svom izlaganju predstavio je ELARD (European LEADER association for Rural Development), međunarodnu neprofitnu organizaciju utemeljenu 1999. godine koja danas obuhvaća više od 700 LAG-ova kroz volonterske mreže u 23 zemlje. U raspravi je bilo zanimljivo čuti i finska iskustva u provedbi europskih programa gdje se korisnici sredstava iz fondova EU suočavaju sa sličnim problemima koje imaju i korisnici u Hrvatskoj, primjerice problemi financiranja dijela projekta kojega je potrebno financirati iz vlastitih sredstava.
Pripremio: Nikša Božić
