Međunarodni znanstveno-stručni skup
MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA
Mjesec dana prije konferencije u Ivanić-Gradu (koja se održava 11. studenoga 2011.) počinjemo s objavljivanjem sažetaka izlaganja. Svaki tjedan ćemo na stranici Hrvatske sekcije ECOVAST-a objaviti po jednu grupu izlaganja. Ovdje je objavljena prva grupa od šest sažetaka iz prvog dijela konferencije.
Prva grupa: POLAZIŠTA URBANE OBNOVE
Valerie J Carter
Encouraging Economic Success in Historic Small Towns
A programme to support small towns (population up to 20,000) in SE England spread over 2000-2011. The criteria agreed to define a ‘small town’ was based on the function as centres for a rural hinterland. Most of the 179 towns identified were historic in terms of historic plan and buildings but several more towns from more modern times were included. The programme supported more than 70 towns in 2 phases. A ‘health check’ for each town appraised each town’s assets (business / retail/ tourism/ community) before any town was accepted onto the programme. It also ensured that all sectors and groups of people in the town were involved. The programme has encouraged towns to lead their own future based on community agreement. Community leaders have emerged to establish partnerships and galvanise activity. The programme money has had significant leverage – regional public money (UK Government) levered in local authority public money and private funding. The programme money has acted as a catalyst for future action. The town partnerships and projects still continued after the programme funding ended. They and their projects look now for new sources of funding or are self-financing. Community leaders are still active and success is being recognised with awards and support.
Valerie J Carter: B.Sc (Hons) predsjednica je ECOVAST International
Geran-Marko Miletić, Sara Ursić, Anka Mišetić
Socijalna održivost i procesi urbane transformacije u hrvatskim malim gradovima: pogled odozgo
Zbog suvremenih migracijskih, demografskih i gospodarskih trendova često se u literaturi propituje sposobnost maloga grada da se održi kao urbani format sa socijalnim i kulturnim posebnošću. Odnosi se to dakako ponajprije na one sredine u kojima spoj staroga i novoga nije zaživio. Na one gradove u kojima se nije našao adekvatni model upravljanja baštinom i koji se zbog toga susreću s depopulacijom i odumiranjem stare gradske jezgre – što u malim sredinama ne ugrožava samo identitet nego u konačnici i samu urbanu vitalnost. Imajući na umu naznačeni kontekst, definiranja modela održivog razvitka hrvatskih malih gradova osnovni je problem koji se provlači kroz ovaj rad. Prvi korak u iznalaženju takvog modela svakako je podvlačenje crte i pregled bilance, zbroj uspjeha i neuspjeha urbanizacijskog procesa u malim gradovima u Hrvatskoj. Svrha ovoga rada jest napraviti jednu takvu malu inventuru, pri čemu su konkretni ciljevi istraživanja utvrditi u kojoj se mjeri mali grada doživljava kao (ne)poželjno životno mjesto, kakvo je viđenje načina na koji se urbana baština nosi s urbanom transformacijom, te identificirati poželjne razvojne smjernice. Naznačeni ciljevi istraživanja i sam istraživački problem na određeni način su uputili istraživanje na specifičnu populaciju. Naime, istraživački fokus je usmjeren na upravljačku strukturu – o gradu su bili pozvani govoriti pročelnici gradskih ureda. Kao najvažnije nalaze do kojih se došlo istraživanjem svakako treba istaknuti da ispitanici drže mali grad sredinom koja svojim stanovnicima može pružiti pristojne životne uvjete, pritom dobar dio njih misli da su ti uvjeti bolji nego u drugim hrvatskim gradovima. Što se tiče odnosa prema povijesnoj jezgri i graditeljskoj baštini, nalazi pokazuju da ispitanici smatraju kako suživot novoga i staroga u većini malih gradova funkcionira (iako nije zanemariv broj slučajeva u kojima je došlo i do narušavanja tog odnosa), a glede situacije u povijesnoj jezgri, ispitanici smatraju kako postindustrijska tranzicija u većini malih gradova nije potakla znatnije gentrifikacijske procese. Kada je riječ o poželjnim modelima razvitka, ispitanici ističu da je važno u procese planiranja znatno više uključiti stručnjake, obične građene i udruge civilnog društva. Kao najvažniji kriteriji za planiranje razvoja označeni su podrška stručnjaka i ekološka prihvatljivost, a od djelatnosti koje bi trebale osigurati gradu prosperitet ispitanici su najčešće spominjali turizam.
Dr.sc. Geran-Marko Miletić zaposlen je kao znanstveni suradnik, Sara Ursić, kao asistentica a dr.sc. Anka Mišetić kao znanstvena savjetnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.
Tatjana Gredičak
Upravljanje lokalnim ekonomskim razvojem – Turistička valorizacija kulturne baštine u funkciji ekonomskog razvoja
Kulturna baština i turizam su po svom sadržaju veoma kompleksni. S obzirom da turizam pridonosi cjelokupnom gospodarskom razvoju, turistička valorizacija izvora kulturne baštine koji su nastajali tokom niza stoljeća treba biti jedan od primarnih ciljeva. Istodobno, razvoj kvalitetnijeg turizma pridonosi jačanju nacionalnog kulturnog identiteta bez kojega je gotovo nemoguće valorizirati potencijal kulturne baštine u turističke svrhe. S druge strane, marketing kao tržišna orijentacija usmjerena prema potrebama potrošača, a turizam kao sociološka kategorija osnova su za istraživanja međuovisnosti marketinškog pristupa valorizacije kulturne baštine i razvoja turizma. Uz pomoć primjene društvene koncepcije marketinga moguće je zadovoljiti određene potrebe potrošača i to poseban segment posjetitelja koji od putovanja i boravka u izvandomicilnom okruženju ne očekuju samo puki odmor. Takvo ispunjenje može se postići turističkom valorizacijom kulturne baštine u funkciji ekonomskog razvoja prema čemu je usmjeren i ovaj rad.
Dr. sc. Tatjana Gredičak načelnica je Odjela za ruralni turizam Ministarstva turizma RH
Tihana Stepinac Fabijanić
Tradicijski elementi u urbanoj strukturi malih gradova Hrvatske i Europe
Hrvatska sekcija ECOVASTa (Europskog vijeća za sela i male gradove) uključena je svojim aktivnostima u međunarodni projekt ASSET (Akcija podrške malim europskim gradovima) te u okviru svoga programa radi na pitanjima razvoja lokalnih zajednica i očuvanja baštine u brojnim malim gradovima Hrvatske.
Najuočljiviji izraz identiteta lokalne zajednice ogleda se u izvanjskom, graditeljskom aspektu, odnosno u elementima kulturne baštine. Kroz paralelna istraživanja u nekoliko hrvatskih i europskih malih gradova u ovom se radu propituju tradicijski elementi unutar urbanih struktura, njihove povijesne i funkcionalne karakteristike, razvojni potencijali kao i mogućnosti uređenja i korištenja u interesu kvalitetnijeg načina života lokalnih stanovnika te u svrhu promocije i prezentacije u turizmu i drugim djelatnostima.
Posebno se naglašavaju problemi prilikom obnove i uređenja povijesnih urbanih jezgri, te se uspoređuju načini i modeli upravljanja tim procesima.
Tihana Stepinac Fabijanić, prof., suradnica je Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci i dopredsjednica ECOVAST Internationala
Vesna Rebernak
WITHIN REACH – An Example of a Local Action Plan in the USA
The key outcome for this Local Action Plan was not to produce a document but to create a framework for positive neighborhood change. In order for this plan to be a successful stimulant for a positive neighborhood change, those involved in the planning process need to stay involved, with outreach efforts to engage neighbors in the implementation of the plan. This document describes the planning process, the neighborhood context, and a vision for neighborhood change, outlining the set of key strategies aimed at achieving the vision and the roles of partners in implementing those strategies.
The basic commitment to the neighborhood was to fund a comprehensive planning process that would drive and later support investment in the area. The goal of this process was to meaningfully engage residents and other key stakeholders in making the area a vibrant, thriving neighborhood occupying120 blocks with about 18 000 residents, that have to be constantly engaged since the plan is not merely an exercise of the planning process.
The Great Neighborhood Plan addressed those issues with specific concrete strategies. It provided a different kind of vision for the neighborhood – one that was driven by building on strengths rather than simply on overcoming weaknesses. As part of this approach to build on assets, urban design concepts were introduced as a vehicle to define and enhance neighborhood strengths. A successful outcome to date has been the development of the Great Neighborhoods Steering Committee and the upcoming creation of the Community Planning Council – two vehicles that can help lead the implementation of the plan and provide greater community involvement in development and land use decisions.
Several hundred individuals and over thirty organizations all had some role in the development of this plan and in throughout of the implementation there were several early action projects. Input was gathered through individual meetings: a planning and visioning workshop meetings, work groups focused on particular topic areas, outreach meetings in several of the smaller neighborhoods, and focus groups, including two with seniors.
Vesna Rebernak has worked for more than twenty years in the areas of architecture and urban planning as well as urban revitalization projects mainly in Slovenia, Austria and United States.
Jelena Lončar, Luka Valožić
Promjena gospodarske strukture Grada Ivanić Grada od 1991. godine do danas
Područje Moslavine, pa tako i pojedinih dijelova Moslavine u geografskim je istraživanjima u većoj mjeri zanemareno. Stoga su autori ovog članka odlučili istražiti i analizirati manje područje regije Moslavina, točnije prostor Ivanić Grada ili kako je u tekstu nazvan – Ivanićgradski kraj. Primarna analiza odnosi se na ekonomsko-geografsku preobrazbu jer je ovo područje zadnjih dvadesetak godina pretrpjelo značajne gospodarske i socijalne promjene, koje je u svakom pogledu vrijedno istražiti. U istraživanju su korišteni i analizirani dokumenti prostornog planiranja, podaci Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te kao vrlo koristan alat geografski informacijski sustav.
Dr.sc. Jelena Lončar radi kao viši asistent a Luka Valožić kao znanstveni novak – asistent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (Geografski odsjek) Sveučilišta u Zagrebu.
Sažetci druge grupe izlaganja | Sažetci treće grupe izlaganja
Organizatori:
Hrvatska sekcija ECOVAST-a i udruga Prijatelji baštine – Amici hereditatis, Ivanić-Grad
Pokrovitelji skupa su:
Grad Ivanić-Grad
Ministarstvo kulture RH
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH
Održavanje skupa pomažu:
Grad Ivanić-Grad
Ministarstvo kulture
Turistička zajednica Grada Ivanić-Grada
Pučko otvoreno učilište Ivanić-Grad
Sponzori skupa:
Donatori skupa:
BINĐO d.o.o., CVIPEK d.o.o., ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o., IVANIĆPLAST d.o.o., IVA-Z d.o.o., KONAT d.o.o., LUKAČ d.o.o., MATO-el-d d.o.o., MI-MARIS d.o.o., SLIŠAK d.o.o.